Sedmog oktobra, održana je zajednička sjednica Gradskog fiskulturnog odbora Sarajevo, OFD Sloboda i RSD Udarnik. Na sjednici je procijenjeno da grad Sarajevo nema dovoljno kvalitetnih sportista, kako bi oni bili razdvojeni u više društava, a kao glavni zaključak sjednice donesena je odluka o spajanju ova dva društva u jedno, na zajedničkoj sjednici dva društva, koja je zakazana za 24. oktobar.
Tako je, tog četvrtka, održana historijska sjednica, na kojoj su najprije članovi oba društva podnijeli detaljne izvještaje svoga rada, a potom se pristupilo izboru Predsjedništva novog društva. Za Predsjednika je izabran Safet Džinović, dok su za dva potpredsjednika izabrani Vojo Marković i Alojz Stanarević. Nakon izbora Predsjedništva, odbrani su Upravni i Nadzorni odbor, a onda je na red došla odluka o imenu novog društva. Na prijedlog Šefketa Maglajlića, koji je bio izabran za Predsjednika Nadzornog odbora, novo društvo je dobilo naziv Torpedo, po uzoru na istoimeni klub iz Moskve.
Odmah nakon osnivanja novog društva, klubovi su nastavili sa radom, a najveća pažnja bila je usmjerena na Fudbalski klub Torpedo. Naime, obzirom da je Udarnik prvi dio sezone završio na čelu Republičke lige, sa učinkom od 7 pobjeda i samo 2 poraza, Torpedo je preuzeo rezultate Udarnika i zauzeo njegovo mjesto u nastavku Prvenstva. Za trenera je postavljen Josip Bulat, a za tim Torpeda izabrani su najbolji igrači iz oba kluba. Tako su Torpedu iz Udarnika pristupili Hodžić, Vlajičić, Šarenkapa, Pauković, Fizović, Konjević, Radović, Viđen i Mustagrudić, dok su iz Slobode u novi Klub uzeti Mantula, Glavočević, Tošić, Pecelj, Novo, Strinić, Đ. Lovrić, Alajbegović.
Dana petog oktobra 1947. godine, održana je još jedna, može se reći, historijska sjednica Fiskulturnog društva Torpedo. Naime, taj dan je na prijedlog urednika Oslobođenja, Mirka Ostojića, donesena odluka da Društvo promjeni ime iz Torpedo u Sarajevo, pod kojim su klubovi ovog društva ostvarili svoje najveće uspjehe. Tako se rodilo Sarajevo, klub koji će kasnije postati simbol grada i Bosne i Hercegovine.
Te godine, Sarajevo je ispalo iz Prve lige i u narednih godinu dana slijedi borba za povratak u istu.
U septembru 1948. godine, u Sarajevo stiže velika zvijezda jugoslovenskog fudbala, Mostarac Miroslav Brozović. Brozović je bio istinsko pojačanje, prije svega zbog iskustva, ali i zbog činjenice da je bio kapiten reprezentacije i Partizana, a da je u posljednjih godinu dana sa Partizanom osvojio i titulu i Kup Jugoslavije. Brozoviću je ponuđena pozicija trenera-igrača, koju je on rado prihvatio i, skupa sa Franjom Lovrićem, poveo Sarajevo u Prvu ligu.
Iako su mnogi očekivali da će Sarajevo biti uvjerljivije, naš tim u jesenjem dijelu sezone ipak nije blistao. Istina, jesenja polusezona je završena bez ijednog poraza, ali učinak od četiri pobjede i pet remija, nije baš mogao zadovoljiti apetite navijača. Nakon završetka jesenjeg dijela polusezone, u novembru se igrao Kup za 1948. godinu, a Sarajevo je ponovo eliminisano žrijebanjem, ovaj put u osmini finala, nakon što u 120 minuta duela sa Lokomotivom na stadionu Šesti april, nije bilo pogodaka.
Kombinacija iskustva i mladosti je uradila plodom, te je tako Sarajevo nekoliko kola pred kraj prvenstva osiguralo povratak u Prvu ligu.
U februaru 1950. godine, Sarajevo odlazi na kratku turneju u Belgiju, što je bio prvi izlazak ekipe Sarajeva izvan teritorija Jugoslavije. Sarajevo se u Belgiji zadržalo tri sedmice, predstavivši jugoslovenski fudbal u najboljem svijetlu. Naime, Sarajevo je najprije savladalo ekipu Olympic Charleroi rezultatom 5:3, potom remiziralo sa ekipom Racing Tirlamon, 3:3, da bi u posljednjoj utakmici ostvarilo možda i najbolji rezultat. U posljednjem susretu, prije polaska kući, Sarajevo je u Liježu igralo protiv najboljih 11 igrača Prve lige Belgije, te ostvarilo pobjedu od 2:1. Turneja je ocijenjena izuzetno uspješnom, a najefikasniji igrač bio je Franjo Lovrić, koji je postigao šest golova, dok su ostala četiri gola postigli Arih, Đ. Lovrić, Švaljek i Švraka.
Na kraju povratničke sezone, Sarajevo je, zbog dva vezana prvenstvena poraza, zabilježilo plasman na sredini tabele, iako je nekoliko kola pred kraj bilo u samom vrhu.
Pogledajte još
Horde Zla
Horde zla je naziv navijačke grupe sarajevskog FK Sarajeva. Osnovani su 1987. godine, točnije 19
